Pūnaehana pono |
ʻŌlelo mele

Pūnaehana pono |

Māhele puke wehewehe
ʻōlelo a me nā manaʻo

Helene sustnma teleion, lit. – piha haku mele

Ma ke kumumanaʻo o nā mele Helene kahiko, kahi ʻōnaehana unahi hui e hui pū i nā ʻano octave.

ʻO ka ʻano like ʻole o Main S. me. - "paʻa", a me kona ʻano like ʻole - "mobile" (a i ʻole "mea hoʻololi" - metabolon; e ʻike i nā ʻano Helene kahiko). "Systems" i waena o ka poʻe Helene i kapa ʻia he gamma-like, hoʻonohonoho kauoha. hui ʻana o nā kani. Ua hōʻike ʻo Aristoxenus i kahi "pūnaewele" ma ke ʻano he mea i hoʻokumu ʻia ma mua o hoʻokahi helu o nā manawa ("Elements of Harmonics", 38). Ptolemy ("Harmonica", II, 4) pili i ka ʻōnaehana me ka "consonant" union o "symphonies", ʻo ia hoʻi, nā consonances o kahi quart, fifth a octave, kapa ʻia ʻo ia he "symphony of symphonies." Ma keia hihia, S. s. - ka hui ʻana o nā "symphonies" a pau (ʻeono), kahi ʻōnaehana i ka laulā o ʻelua octaves. E pili ana iā S. s. i ʻōlelo mua ʻia e Euclid (4th-3rd century BC) ma nā ʻāpana hope o ka puke kuʻikahi "The Division of the Canon" (e nānā i ka "Musici scriptores graeci", p. 163-66; akā naʻe, hoʻopaʻapaʻa ʻia ka ʻoiaʻiʻo o kēia mau ʻāpana i kekahi manawa) . Ua wehewehe pū ʻo Cleonides (Pseudo-Euclid) lāua ʻo Gaudentius i kahi "S. s liʻiliʻi." (sustnma teleion elatton; e nānā i Musici scriptores graeci, p. 199-201, 335), a i ʻole S. liʻiliʻi me: “ʻElua mau ʻōnaehana maikaʻi, ʻoi aku ka liʻiliʻi, ʻo ka nui aʻe. Hoʻokumu ʻia ka mea liʻiliʻi e kahi "pili" (synapnn); mai ka proslambanomen (A) a i ka neta hui (d1). Loaʻa iā ia ʻekolu mau tetrachords pili - lalo, waena a pili - a (hoʻokahi hoʻokaʻawale) leo ma waena o ka proslambanomen (A) a me ka hypate haʻahaʻa (H). Ua kaupalena ia e ka consonance o ka octave ("ma na mea a pau") a me ka quart ("ma o eha"). No laila, "S. s liʻiliʻi." ua haku ʻia ʻekolu Dorian tetrachords (lalo: tone - tone - semitone), i ʻōlelo ʻia ma ke ʻano hoʻohui ʻia (me ka like o nā leo pili):

Pūnaehana pono |

"S. s liʻiliʻi." Pili nā Helene i ka "ʻano o kēlā me kēia lā", maʻamau o nā Lūkini ʻē aʻe. mele halepule (e nānā i ka pālākiō o kēlā me kēia lā).

E hoʻomaopopo ': Иванов Г. A., 'anonoy Esmongn Armonikn (греч. текст с YEAR. 1894, кн. 7-1; Paul О., Boethius and the Greek Harmonics, Lpz., 2; Aristoxenus von Tarent, Melik and Rhythmic of the Classical Hellenenthums, Volume 1872, hola von R. Westphal, Lpz., 1, Bd 1883, hola von F. Saran, Lpz., 2; Nā mea kākau mele Graeci, hrsg. von С v. Jan, Lpz., 1893; I ka makahiki 1895., Die Harmonielehre des Claudius Ptolemaios, "Register of the High School of Gothenburg", XXXVI, 1, Gothenburg, 1, Nachdruck Hildesheim, 1930; Aristoxeni Harmonic Element, Roma, 1962; Sachs C., The Music of the Ancient World in East and West, В., 1954; Najock D., Three Anonymous Greek Treatises on Music, “Gцttingen Music Scientific Works”, Volume 1968, Gцttingen, 2.

ʻO Yu. H. Kholopov

Waiho i ka Reply