Charles Gounod |
Nā mea haku

Charles Gounod |

Charles Gounod

Lā hānau
17.06.1818
Lā o ka make
18.10.1893
ʻOhana
haku mele
aina
Palani

ʻO Gounod. Faust. “Le veau dor” (F. Chaliapin)

He puʻuwai hiki ke noʻonoʻo. Ua ʻōlelo ʻo Sh. ʻO Gono

ʻO C. Gounod, ka mea kākau o ka opera kaulana o ka honua ʻo Faust, e noho ana i kekahi o nā wahi hanohano i waena o nā mea haku mele o ke kenekulia XNUMX. Ua komoʻo ia i ka moʻolelo o ke mele ma keʻano he hoʻokahi o nā mea nāna i hoʻokumu i kahi kuhikuhi hou i keʻano opera, a ma hope iho i loaʻa ai ka inoa "lyric opera". I kēlā me kēia ʻano hana a ka haku mele, makemake mau ʻo ia i ka hoʻomohala melodic. Ua manaʻo ʻo ia ʻo ke mele ke ʻano maʻemaʻe o ka manaʻo kanaka. Ua pili ka mana o Gounod i ka hana a nā haku mele ʻo J. Bizet lāua ʻo J. Massenet.

Ma ke mele, lanakila mau ʻo Gounod i ka mele; i ka opera, hana ka mea hoʻokani ma ke ʻano he haku o nā kiʻi mele a me kahi mea pena kiʻi koʻikoʻi, e hōʻike ana i ka ʻoiaʻiʻo o nā kūlana ola. Ma kona ʻano hōʻike, ʻo ka ʻoiaʻiʻo a me ka maʻalahi e noho pū me ka mākaukau haku haku kiʻekiʻe. No kēia mau ʻano i mahalo ai ʻo P. Tchaikovsky i ke mele a ka mea haku mele Farani, nāna i alakaʻi i ka opera Faust ma ka Pryanishnikov Theatre i ka makahiki 1892. Wahi a ia, ʻo Gounod "kekahi o ka poʻe liʻiliʻi i kā mākou manawa e kākau ʻaʻole mai nā manaʻo preconceived. , akā, mai ka hoʻokomo ʻana i nā manaʻo.

Ua ʻike ʻia ʻo Gounod ma ke ʻano he mea haku mele, nona nā opera 12, a ua hana ʻo ia i nā hana choral (oratorios, masses, cantatas), 2 symphonies, instrumental ensembles, piano piano, ʻoi aku ma mua o 140 romances a me nā mele, duets, mele no ka hale keaka. .

Ua hānau ʻia ʻo Gounod i loko o ka ʻohana o kahi mea pena. I ka wā kamaliʻi, ua hōʻike ʻia kona hiki ke kaha kiʻi a me ke mele. Ma hope o ka make ʻana o kona makuakāne, ua mālama kona makuahine i ka hoʻonaʻauao ʻana o kāna keiki (me nā mele). Ua aʻo ʻo Gounod i ka manaʻo mele me A. Reicha. ʻO ka manaʻo mua o ka hale opera, nāna i mālama i ka opera Otello a G. Rossini, i hoʻoholo i ke koho ʻana i kahi ʻoihana e hiki mai ana. Eia naʻe, ua aʻo ka makuahine e pili ana i ka hoʻoholo a kāna keiki a ʻike i nā pilikia ma ke ala o ka mea pena, ua hoʻāʻo e kūʻē.

Ua hoʻohiki ke alakaʻi o ka lyceum kahi i aʻo ai ʻo Gounod e kōkua iā ia e aʻo aku i kāna keiki e kūʻē i kēia hana noʻonoʻo. I ka wā hoʻomaha ma waena o nā papa, kāhea ʻo ia iā Gounod a hāʻawi iā ia i kahi ʻāpana pepa me kahi kikokikona Latin. ʻO ia ka kikokikona o kahi aloha mai ka opera a E. Megul. ʻOiaʻiʻo, ʻaʻole ʻike ʻo Gounod i kēia hana. "Ma ka hoʻololi hou aʻe, ua kākau ʻia ke aloha ..." i hoʻomanaʻo ai ka mea hoʻokani. “ʻAʻole wau i hīmeni i ka hapalua o ka pauku mua i ka wā i ʻōlinolino ai ka helehelena o koʻu luna kānāwai. I koʻu hoʻopau ʻana, ʻōlelo mai ke alakaʻi: “E, e hele kāua i ka piano.” Ua lanakila wau! I kēia manawa e lako pono au. Ua nalo hou au i ka'u haku mele, a ua lanakila au ia Mr. Poirson me ka waimaka, hopu iho la i ko'u poo, honi ia'u a olelo aku: "E kuu keiki, e lilo oe i mea hookani pila!" ʻO nā kumu a Gounod ma Paris Conservatory nā mea hoʻokani pila kaulana ʻo F. Halévy, J. Lesueur a me F .Paer. Ma hope o ke kolu o ka ho'āʻo ʻana i ka makahiki 1839, ua lilo ʻo Gounod i mea nona ka makana Roma Nui no ka cantata Fernand.

Hōʻike ʻia ka wā mua o ka noʻonoʻo ʻana e ka predominance o nā hana ʻuhane. I ka makahiki 1843-48. ʻO Gounod ka mea hoʻokani keaka a me ka papa mele o ka Ekalesia o nā Misionari o nā ʻAina ʻē ma Paris. Ua manaʻo ʻo ia e lawe i nā kauoha hemolele, akā i ka hopena o 40s. ma hope o ke kanalua lōʻihi, hoʻi hou i ke akamai. Mai ia manawa, ua lilo ke ʻano opera i ke ʻano alakaʻi ma ka hana a Gounod.

Ua hoʻokani ʻia ka opera Sappho mua (na E. Ogier i hoʻokuʻu ʻia) ma Paris ma ka Grand Opera ma ʻAukake 16, 1851. Ua kākau ʻia ka hapa nui no Pauline Viardot. Akā naʻe, ʻaʻole i noho ka opera ma ka papa hana keaka a ua hoʻihoʻi ʻia ma hope o ka hana ʻehiku. Ua hāʻawi ʻo G. Berlioz i kahi loiloi weliweli o kēia hana ma ka nūpepa.

I nā makahiki ma hope mai, ua kākau ʻo Gounod i nā keaka The Bloody Nun (1854), The Reluctant Doctor (1858), Faust (1859). Ma ka "Faust" na IV Goethe, ua huki ʻia ka manaʻo o Gounod e ka manaʻo mai ka hapa mua o ka pāʻani.

I ka paʻi mua, ʻo ka opera, i manaʻo ʻia no ka hoʻokani ʻana ma ka Hale Hōʻikeʻike Lyrique ma Palisa, loaʻa nā colloquial recitatives a me nā kūkākūkā. ʻAʻole a hiki i ka makahiki 1869 i hoʻonoho ʻia ai lākou i ke mele no ka hana ʻana ma Grand Opera, a ua hoʻokomo pū ʻia ka pō bale Walpurgis Night. ʻOiai ke kūleʻa nui o ka opera i nā makahiki i hala aku nei, ua hoʻohewa pinepine ka poʻe hoʻohewa i ka haku mele no ka hōʻemi ʻana i ke ʻano o ke kumu moʻokalaleo a me ka poetic, e kālele ana i kahi lyrical episode mai ke ola o Faust lāua ʻo Margarita.

Ma hope o Faust, ua puka mai ʻo Philemon lāua ʻo Baucis (1860), a ua ʻaiʻē ʻia ka manaʻo mai Ovid's Metamorphoses; ʻO "The Queen of Sheba" (1862) i hoʻokumu ʻia ma ka moʻolelo moʻolelo Arab na J. de Nerval; ʻO Mireil (1864) a me ka opera comic The Dove (1860), ʻaʻole i loaʻa ka lanakila i ka mea haku mele. ʻO ka mea hoihoi, ua kānalua ʻo Gounod i kāna mau hana.

ʻO ke kiʻekiʻe ʻelua o ka hana keaka a Gounod, ʻo ia ka opera Romeo a me Juliet (1867) (ma muli o W. Shakespeare). Ua hana ka haku mele me ka hoihoi nui. “Ke ike maopopo nei au ia laua elua imua o'u: Ke lohe nei au ia laua; aka, ua lawa anei ko'u ike ana? He ʻoiaʻiʻo, ua lohe pololei au i nā ipo ʻelua? Ua kākau ka haku mele i kāna wahine. Ua hoʻokani ʻia ʻo Romeo lāua ʻo Juliet i ka makahiki 1867 i ka makahiki o ka World Exhibition ma Paris ma ke kahua o ka Theatre Lyrique. He mea kūpono ia ma Rūsia (ma Moscow) i hana ʻia i 3 mau makahiki ma hope mai e nā mea pena o ka hui Italia, ua mele ʻia ka ʻāpana o Juliet e Desiree Artaud.

ʻAʻole kūleʻa loa nā keaka ʻo The Fifth of March, Polievkt, a me Zamora's Tribute (1881) ma hope o Romeo lāua ʻo Juliet. Ua ʻike hou ʻia nā makahiki hope o ke ola o ka haku mele e nā manaʻo kahuna pule. Ua huli ʻo ia i nā ʻano mele mele - ua hana ʻo ia i ka canvas nui "Atonement" (1882) a me ka oratorio "Death and Life" (1886), ʻo ia ka mea i hoʻokumu ʻia, ma ke ʻano he hapa nui, me ka Requiem.

Aia i loko o ka hoʻoilina o Gounod he 2 mau hana, me he mea lā, e hoʻonui i ko mākou ʻike i ke kālena o ka haku mele a hōʻike i kāna mau mea kākau moʻolelo koʻikoʻi. Hoʻolaʻa ʻia kekahi o lākou i ka opera a WA ​​Mozart "Don Giovanni", ʻo kekahi he memoir "Memoirs of an Artist", kahi i hōʻike ʻia ai nā ʻano hou o ke ʻano a me ke ʻano o Gounod.

L. Kozhevnikova


ʻO kahi manawa koʻikoʻi o nā mele Farani e pili ana me ka inoa ʻo Gounod. Me ka haʻalele ʻole ʻana i nā haumāna pololei - ʻaʻole i komo ʻo Gounod i ke aʻo ʻana - ua nui kona mana i kona mau ʻōpio. Ua pili mua i ka hoʻomohala ʻana i ka hale keaka mele.

Ma ka 50s, i ka wā i komo ai ka "grand opera" i kahi wā pilikia a hoʻomaka e ola iā ia iho, ua puka mai nā ʻano hou i ka hale keaka mele. ʻO ke kiʻi aloha o ka manaʻo hoʻokiʻekiʻe, hoʻonui ʻia o kahi ʻano ʻokoʻa i hoʻololi ʻia e ka hoihoi i ke ola o kahi kanaka maʻamau, maʻamau, i ke ola a puni iā ​​​​ia, ma ke ʻano o nā manaʻo pili pili. Ma ke kahua o ka ʻōlelo mele, ua ʻike ʻia kēia e ka ʻimi ʻana i ka maʻalahi o ke ola, ka ʻoiaʻiʻo, ka pumehana o ka ʻōlelo, ka mele. No laila, ʻoi aku ka nui o ka hoʻopiʻi ʻana i nā ʻano demokalaka o ke mele, ke aloha, ka hula, ka hele wāwae, i ka ʻōnaehana hou o nā kani kani o kēlā me kēia lā. ʻO ia ka hopena o nā manaʻo maoli i hoʻoikaika ʻia i nā kiʻi Farani hou.

ʻO ka ʻimi ʻana i nā loina hou o ka hana keaka mele a me nā ʻano hōʻike hou i hōʻike ʻia ma kekahi mau mele mele mele na Boildieu, Herold a me Halévy. Akā ua hōʻike piha ʻia kēia mau ʻano ma ka hopena o nā 50s a me nā 60s. Eia ka papa inoa o nā hana kaulana loa i hana ʻia ma mua o nā makahiki 70, hiki ke lilo i mau hiʻohiʻona o ke ʻano hou o "lyrical opera" (hōʻike ʻia nā lā o ka hoʻomaka ʻana o kēia mau hana):

1859 - "Faust" na Gounod, 1863 - "Pearl Seekers" Bizet, 1864 - "Mireille" Gounod, 1866 - "Minion" Thomas, 1867 - "Romeo and Juliet" Gounod, 1867 - "Nani o Perth" Bizet, 1868 - "Nani o Perth" Bizet “Hamlet” na Tom.

Me kekahi mau hoʻopaʻa ʻana, hiki ke hoʻokomo ʻia nā opera hope loa a Meyerbeer ʻo Dinora (1859) a me The African Woman (1865) i kēia ʻano.

ʻOiai nā ʻokoʻa, he mau hiʻohiʻona maʻamau nā opera i helu ʻia. Aia ma waenakonu he kiʻi o kahi pāʻani pilikino. Hāʻawi ʻia ka delineation o nā manaʻo lyrical; no kā lākou hoʻouna ʻana, huli nui ka poʻe haku mele i ka mea aloha. He mea koʻikoʻi nō hoʻi ke ʻano o ke kūlana maoli o ka hana, ʻo ia ke kumu e hoʻonui ai ke kuleana o nā ʻenehana generalization genre.

Akā no ke koʻikoʻi koʻikoʻi o kēia mau lanakila hou, ʻo ka lyric opera, ma ke ʻano he ʻano o ka hale kiʻiʻoniʻoni Farani o ke kenekulia XNUMX, ua nele i ka laulā o kāna mau ʻike a me nā kiʻi. Ua ʻike ʻia ka manaʻo noʻonoʻo o nā moʻolelo a Goethe a i ʻole nā ​​pōʻino a Shakespeare i "hōʻemi ʻia" ma ke kahua o ka hale kiʻiʻoniʻoni, loaʻa kahi hiʻohiʻona i kēlā me kēia lā - ʻaʻole i hoʻokaʻawale ʻia nā hana moʻokalaleo o ka manaʻo nui, ka ʻoi o ka hōʻike ʻana i nā paio o ke ola, a me kahi kikoʻī maoli o ka. kuko ino. No ka lyrical operas, no ka hapa nui, ua hōʻailona i ka hoʻokokoke ʻana i ka realism ma mua o ka hāʻawi ʻana i kāna hōʻike piha koko. Eia naʻe, ʻo kā lākou hoʻokō kānalua ʻole democratization o ka ʻōlelo mele.

ʻO Gounod ka mea mua i waena o kona mau hoa i hiki ke hoʻohui i kēia mau ʻano maikaʻi o ka lyric opera. ʻO kēia ke koʻikoʻi mōʻaukala mau loa o kāna hana. ʻO ka hopu ʻana i ka hale kūʻai a me ke ʻano o ke mele o ke ola kūlanakauhale - ʻaʻole ia he kumu ʻole no nā makahiki ʻewalu (1852-1860) alakaʻi ʻo ia i ka Parisian "Orpheonists", - ua ʻike ʻo Gounod i nā ala hou o ke mele a me ka hōʻike dramatic i kūpono i nā koi o ka manawa. Ua ʻike ʻo ia ma ka opera Farani a me ke mele aloha i nā mea waiwai loa o nā mele "sociable", pololei a paʻakikī, i hoʻopiha ʻia me nā manaʻo democratic. Ua ʻōlelo pololei ʻo Tchaikovsky ʻo Gounod "kekahi o nā mea haku mele liʻiliʻi i kēia manawa i kākau ʻaʻole mai nā kumumanaʻo i manaʻo ʻia, akā mai ka hoʻokomo ʻana i nā manaʻo." I nā makahiki i ulu ai kāna talena nui, ʻo ia hoʻi, mai ka hapa ʻelua o nā makahiki 50 a me nā makahiki 60, ua noho nā kaikunāne Goncourt i kahi kūlana koʻikoʻi i ka palapala, ka mea i manaʻo iā lākou iho nā mea hoʻokumu i kahi kula kiʻi hou - ua kapa ʻia lākou ʻo " kula o ka naʻau makaʻu." Hiki ke hoʻokomo ʻia ʻo Gounod i loko.

Eia naʻe, ʻo ka "sensibility" kahi kumu o ka ikaika wale nō, akā no ka nāwaliwali o Gounod. Ma muli o ka hopohopo i nā manaʻo o ke ola, ua maʻalahi ʻo ia i nā manaʻo ideological like ʻole, paʻa ʻole ʻo ia ma ke ʻano he kanaka a he mea pena. Ua piha kona ʻano i nā kūʻēʻē: a i ʻole ʻo ia i kūlou haʻahaʻa i kona poʻo i mua o ka hoʻomana, a i ka makahiki 1847-1848 ua makemake ʻo ia e lilo i ʻAbota, a i ʻole ua hāʻawi loa ʻo ia i nā kuko honua. I ka makahiki 1857, ua kokoke ʻo Gounod i kahi maʻi noʻonoʻo koʻikoʻi, akā i ka makahiki 60 ua hana nui ʻo ia, me ka huahua. I nā makahiki he ʻelua e hiki mai ana, hāʻule hou ʻo ia ma lalo o ka mana ikaika o nā manaʻo kahuna pule, ʻaʻole ʻo ia i kū i ka laina me nā kuʻuna holomua.

ʻAʻole paʻa ʻo Gounod i kāna mau kūlana hana - wehewehe kēia i ka like ʻole o kāna mau hana kiʻi. Ma luna o nā mea a pau, mahalo i ka nani a me ka maʻalahi o ka ʻōlelo, ua hana ʻo ia i nā mele ola, e noʻonoʻo pono ana i ka loli o nā kūlana noʻonoʻo, piha i ka lokomaikaʻi a me ka nani. Akā pinepine ka ikaika maoli a me ka piha o ka ʻōlelo i ka hōʻike ʻana i nā kūʻē o ke ola, ʻo ia hoʻi, he aha ke ʻano o ʻike Bizet, ʻaʻole lawa tālena ʻO Gounod. ʻO nā hiʻohiʻona o ka manaʻo noʻonoʻo i kekahi manawa ua komo i loko o ke mele o ka hope, a ua pani ka leʻaleʻa melodic i ka hohonu o ka ʻike.

Eia nō naʻe, i ka loaʻa ʻana o nā kumu o ka hoʻoulu ʻia ʻana i ʻike ʻole ʻia ma mua o ka mele Farani, ua hana nui ʻo Gounod no nā kiʻi Lūkini, a ʻo kāna opera Faust i kona kaulana i hiki ke hoʻokūkū me ka hana kiʻekiʻe loa o ka hale kiʻiʻoniʻoni Farani o ke kenekulia XNUMX - ʻO Carmen ʻo Bizet. Me kēia hana, ua kākau ʻo Gounod i kona inoa ma ka moʻolelo o Farani wale nō, akā, ʻo ka moʻomeheu mele honua.

* * *

ʻO ka mea kākau o ʻumikūmālua mau opera, ʻoi aku ma mua o hoʻokahi haneli mau mele, he helu nui o nā mele ʻuhane āna i hoʻomaka ai a hoʻopau i kāna ʻoihana, he nui o nā mea kani (me ʻekolu symphonies, ka hope no nā mea kani makani), ua hānau ʻia ʻo Charles Gounod ma Iune 17. , 1818. He mea pena kona makuakāne, he mea hoʻokani pila kona makuahine. ʻO ke ʻano o ke ola ʻana o ka ʻohana, kāna mau makemake kiʻi ākea i hāpai i nā manaʻo noʻeau o Gounod. Ua loaʻa iā ia kahi ʻenehana haku mele maʻamau mai kekahi mau kumu me nā manaʻo hoʻomohala like ʻole (Antonin Reicha, Jean-Francois Lesueur, Fromental Halévy). Ma ke ʻano he laureate o ka Paris Conservatoire (ua lilo ʻo ia i haumāna i ka makahiki ʻumikūmāhiku), noho ʻo Gounod i 1839-1842 ma Italia, a laila - pōkole - ma Vienna a me Kelemānia. Ua ikaika nā manaʻo kiʻi mai Italia mai, akā ua hoʻohaumia ʻo Gounod me nā mele Italia o kēia wā. Akā, ua hāʻuleʻo ia ma lalo o ka manaʻo o Schumann a me Mendelssohn,ʻaʻole i hala ka mana me kaʻikeʻole iā ia.

Mai ka hoʻomaka ʻana o nā makahiki 50, ua ʻoi aku ka ikaika o Gounod i ke ola mele o Paris. ʻO kāna keaka mua, ʻo Sappho, i hoʻomaka mua ʻia i ka makahiki 1851; ukali ʻia e ka opera The Bloodied Nun i ka makahiki 1854. ʻO nā hana ʻelua, i hana ʻia ma ka Grand Opera, ua hōʻailona ʻia e ka unevenness, melodrama, a me ka pretentiousness o ke ʻano. ʻAʻole lākou i holomua. ʻOi aku ka maikaʻi o ka "Kauka me ka makemake ʻole" (e like me Molière), i hōʻike ʻia ma 1858 ma ka "Lyric Theatre": ʻo ka moʻolelo mele, ke ʻano maoli o ka hana, ke ola o nā mea i hoʻāla i nā ʻaoʻao hou o ke kālena a Gounod. Ua hōʻike ikaika lākou i ka hana aʻe. ʻO Faust ia, i hoʻokani ʻia ma ka hale kiʻiʻoniʻoni hoʻokahi i ka makahiki 1859. Ua lōʻihi ka manawa no ka poʻe e aloha ai i ka opera a ʻike i kona ʻano hou. He ʻumi makahiki wale nō ma hope mai, ua komo ʻo ia i Grand Orera, a ua hoʻololi ʻia nā kamaʻilio kumu me nā recitatives a ua hoʻohui ʻia nā kiʻi ballet. I ka makahiki 1887, ua mālama ʻia ka hana ʻelima haneli a Faust ma ʻaneʻi, a i ka makahiki 1894 ua hoʻolauleʻa ʻia kāna hana hoʻokani tausani (i ka makahiki 1932 - ʻelua tausani). (ʻO ka hana mua o Faust ma Rusia i hana ʻia ma 1869.)

Ma hope o kēia hana akamai i kākau ʻia, i ka makahiki 60, ua haku ʻo Gounod i ʻelua mau mele mele mele mediocre, a me The Queen of Sheba, i kākoʻo ʻia ma ka ʻuhane o Scribe-Meyerbeer dramaturgy. I ka huli ʻana i ka makahiki 1863 i ka mele a ka haku mele Provençal ʻo Frederic Mistral "Mireil", ua hana ʻo Gounod i kahi hana, he nui nā ʻaoʻao i hōʻike ʻia, hopu ʻia me nā lyricism maʻalahi. Ua loaʻa nā kiʻi o ke ʻano a me ke ola kuaʻāina ma ka hema o Farani i kahi mele mele (e nānā i nā papa mele o nā hana I a IV). Ua hoʻopuka ka mea haku mele i nā mele Provençal maoli i kāna helu; ʻO kahi laʻana ka mele aloha kahiko "Oh, Magali", kahi mea nui i ka dramaturgy o ka opera. ʻO ke kiʻi kikowaena o ke kaikamahine mahiʻai ʻo Mireil, ka mea e make ana i ka hakakā ʻana no ka hauʻoli me kāna mea aloha, ua hōʻike maikaʻi ʻia. Eia naʻe, ʻo ke mele a Gounod, kahi i ʻoi aku ka maikaʻi ma mua o ka plethora juicy, ʻoi aku ka haʻahaʻa i ka ʻoiaʻiʻo a me ka nani o Bizet's Arlesian, kahi i lawe ʻia ai ka lewa o Provence me ka hemolele kupaianaha.

ʻO ka opera ʻo Romeo lāua ʻo Juliet ka hopena hope loa a Gounod. Ua hana ʻia kona hoʻomaka mua ʻana i ka makahiki 1867 a ua hōʻailona ʻia e ka kūleʻa nui - i loko o ʻelua mau makahiki he kanaiwa mau hana. ʻOiai pōʻino Ua wehewehe ʻia ʻo Shakespeare ma ka ʻuhane keaka mele, ʻO nā helu maikaʻi loa o ka opera - a ʻo kēia mau mea e pili ana i nā duets ʻehā o nā mea nui (ma ka pōleʻa, ma ka lāʻau, ma ka lumi moe o Juliet a ma ka crypt), Juliet's waltz, Romeo's cavatina - loaʻa kēlā manaʻo koke, ʻoiaʻiʻo o ka heluhelu ʻana. a me ka nani melodic i hiʻohiʻona o kēlā me kēia kaila Gounod.

ʻO nā hana mele a me nā hana keaka i kākau ʻia ma hope o ia mea e hōʻike ana i ka hoʻomaka ʻana o ka pilikia ideological a me ka noʻonoʻo i ka hana a ka mea haku mele, i pili pū me ka hoʻoikaika ʻana i nā mea kākau i kāna ʻike honua. I nā makahiki he ʻumikumamālua i hala o kona ola ʻana, ʻaʻole kākau ʻo Gounod i nā keaka. Ua make ʻo ia ma ʻOkakopa 18, 1893.

No laila, ʻo "Faust" kāna hana maikaʻi loa. He hiʻohiʻona maʻamau kēia o ka lyric opera Farani, me kona mau pono āpau a me kekahi o kāna mau hemahema.

M. Druskin


Nā Hāʻawina

ʻOpera (ka huina 12) (Aia nā lā i loko o ka pale)

Sappho, libretto na Ogier (1851, nā puke hou - 1858, 1881) The Bloodied Nun, libretto na Scribe and Delavigne (1854) The Unwitting Doctor, libretto na Barbier lāua ʻo Carré (1858) Faust, libretto na Barbier lāua ʻo Carré (1859, hou. paʻi - 1869) ʻO ka Dove, libretto na Barbier lāua ʻo Carré (1860) Philemon lāua ʻo Baucis, libretto na Barbier lāua ʻo Carré (1860, paʻi hou - 1876) "The Empress of Savskaya", libretto na Barbier and Carre (1862) Mireille, libretto na Barbier lāua ʻo Carré (1864, paʻi hou – 1874) Romeo lāua ʻo Juliet, libretto na Barbier lāua ʻo Carré (1867, paʻi hou – 1888) Saint-Map, libretto na Barbier lāua ʻo Carré (1877) Polyeuct, libretto na Barbier lāua ʻo Carré (1878) ) "The Day of Zamora", libretto na Barbier lāua ʻo Carré (1881)

Mele ma ke keaka keaka ʻO nā mele i ka pōʻino o Ponsard "Odysseus" (1852) Nā mele no ka pāʻani Legouwe "ʻElua Queens of France" (1872) Music for Barbier's play Joan of Arc (1873)

Palapala uhane 14 nui, 3 requiems, "Stabat mater", "Te Deum", he mau oratorio (i waena o lākou - "Atonement", 1881; "Death and Life", 1884), 50 mau mele ʻuhane, ma luna o 150 mau mele a me nā mea ʻē aʻe.

Mele leo ʻOi aku ma mua o 100 mau mele a me nā mele (nā mea maikaʻi loa i paʻi ʻia ma 4 mau hōʻiliʻili o 20 romances i kēlā me kēia), nā duets leo, nā hui mele kāne 4-leo (no nā "orpheonists"), cantata "Gallia" a me nā mea ʻē aʻe.

Nā hana symphonic First Symphony in D major (1851) Second Symphony Es-dur (1855) Little Symphony no nā mea kani (1888) a me nā mea ʻē aʻe.

Eia kekahi, he mau ʻāpana no ka piano a me nā mea kani ʻē aʻe, nā hui keʻena

palapala palapala "Memoirs of an Artist" (posthumously published), he mau ʻatikala

Waiho i ka Reply