Sociology of music |
ʻŌlelo mele

Sociology of music |

Māhele puke wehewehe
ʻōlelo a me nā manaʻo

Sociology Farani, lit. – ke aʻo ʻana o ke kaiāulu, mai ka lat. societas – ka hui a me ka Helene. logos - huaʻōlelo, aʻo

ʻO ka ʻepekema o ka launa pū ʻana o ke mele a me ke kaiāulu a me ka mana o nā ʻano kikoʻī o kona noho ʻana i ka nohona ma luna o ka haku mele mele, ka hana a me ka lehulehu.

S. m. e aʻo i nā ʻano maʻamau o ka hoʻomohala ʻana i nā muses. moʻomeheu a me kā lākou moʻolelo. typology, ʻano mele. ola o ka lehulehu, Dek. ʻano hana mele (ʻoihana a amateur, folklore), nā hiʻohiʻona o ke mele. kamaʻilio ma nā ʻano nohona like ʻole, ka hoʻokumu ʻana o muses. ʻokoʻa nā pono a me nā makemake. nā hui kaiaulu o ke kaiāulu, e hana nā kānāwai. na wehewehe mele. hana, pilikia o ka hiki a me ka kaulana o ke mele. prod. Marxist sociology, the science of art, incl. Ke komo nei ʻo S. m. i ke aʻo ʻana i nā ʻano hana o ka hoʻokumu ʻana i nā hana noʻeau. ʻono e hoʻoponopono ma luna o nā mea hana a pau. nā hana nani. ka hānai ʻana i ka nohona socialist.

S. m. ua hoʻokumu ʻia ma ka hui ʻana o ka musicology, sociology, psychology and aesthetics. E like me kekahi o nā ʻāpana, ua hoʻokomo ʻia i ka sociology of art. Theoretical a me methodological ke kumu o Marxist S. m. he mōʻaukala. a me ka dialectic. mea waiwai. S. m. Pono e noʻonoʻo ʻia ke mele ma ke ʻano he mea pili i ka pilikanaka, me ke aʻo ʻana i ke ʻano o ke ola o ke kaiāulu a me ka ʻike honua o ka mea haku mele i ʻike ʻia i loko o kona ʻano a me kona ʻano. Hoʻomaka ʻia nā loina o ia noʻonoʻo (ka mea i kapa ʻia ʻo sociology, method) i ka musicology i ka wā ma mua o Marxist, akā ʻo Marxism ka ʻepekema maoli. S. kumu o ka m.

Hiki ke ʻike ʻia ʻekolu ʻaoʻao ma S. m. Manaʻo S. m. ke komo nei i ke aʻo ʻana i nā ʻano maʻamau o ka launa pū ʻana ma waena o ke mele a me ke kaiāulu, ka typology o muses. moʻomeheu. Moolelo S. m. e aʻo a hoʻonui i nā ʻoiaʻiʻo o ka mōʻaukala muses. ke ola o ka lehulehu. I loko o ke aupuni o ka empirical (concrete, practical or applied) S. m. ʻo ia hoʻi ke aʻo ʻana a me ka hoʻonui ʻana i nā ʻoiaʻiʻo e pili ana i ke kuleana o ke mele i kēia manawa. ka lehulehu (ke aʻo ʻana i nā hōʻike helu helu e pili ana i ka hele ʻana i nā ʻaha mele, ke kūʻai aku ʻana i nā moʻolelo gramophone, ma ka hana o nā hana amateur, nānā pololei i ke ola mele, nā ʻano koho āpau, nā nīnau nīnau, nā nīnauele, etc.). No laila, ʻo S. m. hana ʻepekema. kumu no ka hui mele. ola, hooponopono ana.

E hoʻokaʻawale i nā manaʻo e pili ana i ka pilina o nā mele a me nā hui. ua paʻa nā ola i loko o nā palapala o ka wā kahiko. poe akeakamai, o Plato a me Aristotle. Ua noʻonoʻo lākou i nā hana kaiaulu o ke mele, e hoʻopuka. kuleana, kona pilina me ka poʻe hoʻolohe, ʻike i ke kuleana o ke mele i ka hoʻokele ʻana o ka mokuʻāina, i ka hui ʻana o nā hui. ola a me ka hooulu pono. ʻano pilikino. Ua hoʻopuka ʻo Aristotle i ka manaʻo o nā noi i nā hui. ʻO ke ola o ka mele ("Politics") a me Plato ("Laws") i hāpai i ka pilikia o ka typology o ka lehulehu. Ma nā hana o ka Middle Ages. Hāʻawi nā mea kākau i ka hoʻokaʻawale ʻana i nā ʻano mele. art-va, e hoʻomaka ana mai nā hana kaiapili a me nā kūlana o ke ola ʻana o ke mele (Johannes de Groheo, hope o ka 13th - mua o nā kenekulia 14). I ka Renaissance, ka honua o nā hui. Ua hoʻonui nui ʻia ka hoʻohana ʻana i ke mele, ua kūʻokoʻa ke mele. hoʻopiʻi. I nā kenekulia 15-16. i nā hana a ka Dutchman J. Tinktoris, nā Italia B. Castiglione, C. Bartoli, E. Botrigari, ua noʻonoʻo ʻia nā ʻano kikoʻī o ke ola ʻana o nā mele. Kepania. ka haku mele a me ka haku mele F. Salinas wehewehe dec. nā ʻano poʻe. a me nā mele hale, rhythmic. ʻo nā hiʻohiʻona i pili i ka mea kākau me ko lākou kumu ola. ʻO ke kuʻuna o ka wehewehe ʻana i nā hui. Ua hoʻomau ʻia ke ola mele i ke kenekulia 17. ʻO German theorist M. Pretorius, nāna i ʻike, ʻo ia hoʻi, nā hōʻailona o ka decomp. pili nā ʻano mele i kā lākou noi. I nā kenekulia 17-18. me ka ulu ana o na hui mele. ke ola, ka wehe ʻana o nā ʻaha mele ākea a me ka t-ditch, ke kūlana a me nā kūlana o ka hana a nā mea hoʻokani a me nā haku mele e lilo i kumuhana o ka nānā. Aia ka ʻike e pili ana i kēia ma nā hana a kekahi mau mea hoʻokani pila (I. Kunau, B. Marcello, C. Burney, a me nā mea ʻē aʻe). Ua hāʻawi ʻia kahi wahi kūikawā i ka lehulehu. No laila, ua wehewehe ʻo E. Arteaga i nā ʻano pilikanaka o ka poʻe hoʻolohe a me nā mea nānā. Nā helu Kelemānia. a me French Enlightenment I. Scheibe, D'Alembert, A. Gretry i kākau e pili ana i nā hana kaiaulu o ke mele. Ma lalo o ka mana o ke kipi nui o Farani a ma muli o ka ʻae ʻana o ka kapitalista. hale ma ke komohana. ʻEulopa ma con. ʻO nā kenekulia 18-19 i loaʻa i ka pilina ma waena o ke mele a me ke kaiāulu kahi ʻano hou. Ma kekahi ʻaoʻao, aia kahi democratization o nā muses. ola: ua hoʻonui nui ʻia ka pōʻai o ka poʻe hoʻolohe, ma ka ʻaoʻao ʻē aʻe, ʻo ka hilinaʻi ʻana o nā mea hoʻokani pila i nā ʻoihana a me nā mea hoʻopuka e alualu ana i nā pahuhopu pāʻoihana maʻemaʻe i hoʻonui nui ʻia, ua piʻi nui ka hakakā ma waena o ka hoʻopiʻi a me nā koi o ka bourgeoisie. lehulehu. Ma nā ʻatikala a ETA Hoffmann, KM Weber, R. Schumann, ua ʻike ʻia ka pilina ma waena o ka mea haku mele a me ka lehulehu, ua ʻike ʻia ke kūlana haʻahaʻa, hoʻohaʻahaʻa ʻia o ka mea mele ma ka bourgeoisie. kaiaulu. Ua nānā nui ʻo F. Liszt lāua ʻo G. Berlioz i kēia pilikia.

I ka con. 19 - noi. 20th century music life dec. lilo nā au a me nā kānaka i kumuhana o ka ʻōnaehana. ao ana. Hōʻike ʻia nā puke. “Nīnau Mele o ka Epoch” (“Musikalische Zeitfragen”, 1903) na G. Kretschmar, “German Musical Life. ʻO ka ʻike o ka noʻonoʻo ʻana i ke mele a me ka sociological… "("Das deutsche Musikleben ...", 1916) P. Becker, "Musical problems of our time and their resolution" (“Die musikalischen Probleme der Gegenwart und ihre Lösung”, 1920) K. Blessinger , to-rye BV Asafiev i kapaʻia "heʻano propylaea i nā pilikia mele a me ka pilikanaka", a me nā puke a X. Moser, J. Combarier. Ma waena o nā mea ʻino loa. mea haku mele. nā hana o ka hoʻomaka ʻana o ke kenekulia 20, nāna i wehewehe i ka sociological. pili i ke mele, - ka ʻatikala "Symphony mai Beethoven a Mahler" ("Die Sinfonie von Beethoven bis Mahler", 1918) na Becker.

I kēia manawa, nui nā Sociological Observations i hōʻiliʻili a me Rus. noʻonoʻo i ke mele. No laila, AN Serov i ka hana "Music. ʻO kahi loiloi o ke kūlana o nā mele mele i kēia manawa ma Rūsia a ma waho" (1858) i hāpai i nā nīnau e pili ana i nā hana o ka mele i loko o ka lehulehu. ke ola o kēlā me kēia lā a me ka hopena o nā kūlana ola i ka ʻike a me ke ʻano o ke mele. noʻonoʻo, huli i ka pilikia o ka mana like o ke ʻano a me ke ʻano mele. prod. ʻO VV Stasov lāua ʻo PI Tchaikovsky i ka koʻikoʻi. hana i waiho ola sketches o muses. ola dec. papa o ka heluna kanaka. ʻO kahi nui i ka hoʻohewa mele Lūkini i noho ʻia me ka ʻike o ka mele e ka lehulehu. I ka con. 19 - noi. Hoʻomaka ke kenekulia 20 i ka hoʻomohala ʻana i kekahi mele-sociological. nā pilikia ma ka papahana hoʻolālā.

I ka makahiki 1921, ua paʻi ʻia kahi puke e kekahi o nā mea nāna i hoʻokumu i ka bourgeoisie. S. m., ka mea i unuhi i ke ano. ka hopena i ka ulu ʻana o Western-European. sociology of culture, - M. Weber "Rational and sociological foundations of music." E like me kā AV Lunacharsky i ʻike ai ("Ma ke ʻano sociological method in the history and theory of music", 1925), ʻo ka hana a Weber he "he etude wale nō, kahi hoʻokokoke i nā palena ākea o ke kumuhana." Ua huki ʻo ia i ka poʻe waiwai. mea, akā i ka manawa hoʻokahi i loaʻa i ka hoʻopā ʻana i ka sociologis vulgar a me ke ʻano hemahema. nā loina (neo-Kantianism). Ma Zap. Ma ʻEulopa, ua hoʻomohala ʻia nā manaʻo o Weber mai nā makahiki 1950 a me 60, i ka wā i hana nui ʻia ma S. m. ʻO ka hapa nui o ʻEulopa Komohana. hōʻole ka poʻe ʻepekema i ka wehewehe ʻana iā S. m. e like me ke kūʻokoʻa. ʻepekema a manaʻo ʻia he lālā o ka musicology, empiric. sociology a mele paha. nā mea nani. No laila, wehewehe ʻo K. Blaukopf (Austria) i nā mele mele ma ke ʻano he aʻo ʻana o nā pilikia pilikanaka o ka mōʻaukala a me ke kumumanaʻo o ke mele, pono e hoʻokō i nā kuʻuna. nā wahi o ka musicology. Ke aʻo nei ʻo A. Zilberman, G. Engel (Kelemānia) i ka hāʻawi ʻana a me ka ʻai ʻana i nā mele i loko o ke kaiāulu a me ka manaʻo e hoʻopau ʻia. nā hui. nā papa hoʻolohe. Ua hōʻiliʻili lākou i ka pilikanaka a me ka waiwai waiwai. kūlana o ka poʻe mele i ka decomp. era ("Music and Society" G. Engel, 1960, etc.), akā ua haʻalele i ka theoretical. generalizations empirical. mea waiwai. Ma nā hana a T. Adorno (Kelemānia), S. m. i loaʻa nui i ka theoretical. kukui ma ka moolelo o ia mea. noʻonoʻo noʻonoʻo e pili ana i ke mele a hemo maoli i ke mele. nā mea nani. I loko o kāna mau puke "Philosophy of New Music" ("Philosophie der Neuen Musik", 1958), "Introduction to the Sociology of Music" (1962) Ua noʻonoʻo ʻo Adorno i nā hana kaiaulu o ke mele, ke ʻano o ka poʻe hoʻolohe, nā pilikia o kēia wā. ola mele, nā nīnau no ka noʻonoʻo ʻana i ke mele o ke ʻano papa o ke kaiāulu, nā kikoʻī o ka ʻike a me ka mōʻaukala, ka ulu ʻana o ka ʻoihana. genres, national ke ano o ke mele. hana hoʻohua. Ua nānā nui ʻo ia i ka hoʻohewa ʻana i ka bourgeois. "moʻomeheu lehulehu". Eia naʻe, ua hoʻohewa nui ʻia e Adorno mai ke ʻano o kahi mea pale i nā ʻano hana kiʻi elite.

Ma Europa Komohana. Ua hoʻomohala nā ʻāina a me ʻAmelika i kekahi mau nīnau S. m, incl. ke ʻano a me ka hoʻopili ʻana o ka ʻoihana pūnaewele me nā hoʻopaʻi ʻē aʻe - T. Adorno, A. Zilberman, T. Kneif, H. Eggebrecht (Kelemānia); nā hana kaiaulu o ke mele i ke au o ka imperialism a me ka ʻepekema a me ka ʻenehana. nā kipi - T. Adorno, G. Engel, K. Fellerer, K. Maling (Kelemānia), B. Brook (USA); hale mele. moʻomeheu kapitalista. nā ʻāina, nā hui, nā ʻoihana waiwai. a socio-psychological. ke kūlana o nā haku mele a me nā mea hoʻokani pila - A. Zilberman, G. Engel, Z. Borris, V. Viora (Kelemānia), J. Muller (USA); ke ʻano a me ke ʻano o ka lehulehu, ka hoʻoponopono ʻana i nā mele. ʻono - A. Zilberman, T. Adorno (Kelemānia), P. Farnsworth (USA) a me J. Leclerc (Belgium); ka pilina ma waena o nā mele a me nā media lehulehu (ua hoʻonohonoho ʻia ka noiʻi e ka International Institute of Audio-Visual Communication and Cultural Development ma Vienna, kākā'ōlelo ʻepekema - K. Blaukopf); ola mele dec. strata of society – K. Dahlhaus (Kelemānia), P. Willis (Great Britain), P. Bodo (Farani); nā pilikia mele sociological. folklore – V. Viora (Kelemānia), A. Merriam, A. Lomax (USA), D. Carpitelli (Italia). Aia i loko o kekahi o kēia mau hana he waiwai ʻoiaʻiʻo maoli, akā ʻo ka hapa nui o ia mau mea i hoʻokumu ʻia ma nā ʻano hoʻonaʻauao eclectic.

S. m. i ka USSR a me nā mea pilikanaka ʻē aʻe. ʻāina. Ma ka Sov. Huina 20s. lilo ka hoomaka ana o ka ulu ana o S. m. ʻO ke kuleana koʻikoʻi i kēia i hoʻokani ʻia e nā kaʻina hana i hana ʻia i loko o nā hui. ola. ʻO ka ʻaoʻao Komunista a me ka mokuʻāina Soviet mai nā lā mua o ʻOkakopa. ʻO nā mana a pau o ke akamai. Ua hoʻoneʻe ʻia nā poʻe akamai e hoʻokō i ke kulekele Leninist o ke kipi moʻomeheu. I ka pueo muz.-sociological. nā hana o nā makahiki 1917. hoʻopuka ʻia nā pilikia o ke ʻano laulā e pili ana i nā hui. ke ano o ke mele a me na kanawai o kona moolelo. hooulu ana. ʻO ka waiwai nui nā hana a AV Lunacharsky. Ma muli o ke ʻano ʻeleu o ka hana noʻeau. noʻonoʻo, noʻonoʻo ʻo ia i ka ʻike o nā muses. no ke kii ma muli o ka launa pū ʻana o ke kanaka haku mele me ka nohona pili kanaka. Ma ka ʻatikala "The Social Origins of Musical Art" (20), ua hoʻokūpaʻa pū ʻo Lunacharsky ʻo ke kiʻi ke ʻano o ke kamaʻilio ʻana i ke kaiāulu. Ma nā ʻatikala "One of the shifts in art history" (1929), "The social origins of musical art" (1926), "New ways of opera and ballet" (1929), ua wehewehe ʻo ia i ka mea nui. nā hana o ke mele i loko o ke kaiāulu, me ka nani a me ka hoʻonaʻauao. Ua hoʻokūpaʻa ʻo Lunacharsky i ka hiki o ke mele, a me ke kiʻi ma ke ʻano nui, e hoʻokumu a hoʻololi i ka noʻonoʻo o ke kaiāulu, ua ʻōlelo ʻo ia ʻo ke mele i nā manawa āpau he ala e kamaʻilio ai. Ua hoʻopili nui ʻo BL Yavorsky i ka pilina ma waena o ka noʻonoʻo a me ke kaiāulu. ʻike. ʻOi aku ka manaʻo. ua lilo ia wahi e na pilikia o S. m. i nā hana a BV Asafiev. Ma ka 'atikala "On the Immediate Tasks of the Sociology of Music" (muamua o ka puke "Music of the Medieval City" na G. Moser, unuhiia mai ka German, 1930), ua wehewehe mua o Asafiev i kekahi mau pilikia a S. m. pono e hana, a ma waena o lākou - nā hui. nā hana mele, mele nui. moʻomeheu (me nā mele o kēlā me kēia lā), ka pilina o ke kūlanakauhale a me ke kua'āina, nā hiʻohiʻona o ka manaʻo o ke mele a me ka hoʻomohala ʻana i ke mele. ʻO ka "economy" a me ka "production" (hana, mea kani, ʻaha mele a me nā hui keaka, a me nā mea ʻē aʻe), kahi o nā mele i ke ola o nā hui like ʻole. pūʻulu, ka ulu ʻana o ka hale keaka. nā genres e pili ana i nā kūlana o ke ola ʻana o ke mele. Ma nā ʻatikala he nui o nā makahiki 1927. Ua hoʻopā ʻo Asafiev i nā kūlana pilikanaka o ka noho ʻana o nā mele i nā wā like ʻole, ke kūlana o nā ʻano kuʻuna a me nā ʻano hale hou ma ke kūlanakauhale a me ke kua'āina. ʻO ka puke "Musical Form as a Process" na Asafiev (20) i loaʻa i nā manaʻo hua e pili ana i ka pilina ma waena o ka noʻonoʻo a me ka ʻike i ke kaʻina o ka intonation, i hōʻike i ke ʻano o ka hana o nā hui. hiki i ka hana ʻana i ke mele ke hoʻoikaika i ka noʻonoʻo. Ma ka olelo mua o kana buke. "Kūkini Lūkini mai ka hoʻomaka ʻana o ka 1930th Century" (1930) Ua nānā ʻo Asafiev i nā ʻano o ka hana mele mele o nā ʻano socio-economic. nā hoʻokumu.

I ka makahiki 1920 ma ka Sov. Union, me ka theoretical unfolded concrete sociological. noiʻi mele. moʻomeheu. Ma lalo o ka Institute of the History of Art in Leningrad, no ka manawa mua i ka hoʻomaʻamaʻa honua, ua hoʻokumu ʻia ka ʻAha Kuhina no ka Study of Muses. ola (KIMB). Ua komo ʻo RI Gruber i kāna hui a me kāna hana. ʻOiai nā mea i loaʻa, ma kekahi mau hana, nā pueo. ʻO ka poʻe loea mele o nā makahiki 1920 aia nā manaʻo e hoʻomaʻamaʻa i nā pilikia paʻakikī, me ka nānā ʻole i nā kikoʻī o ka hana. ka hoʻomohala ʻana, kahi ʻike maʻalahi o ka hilinaʻi o ka superstructure i ka ʻoihana. kumu, ʻo ia hoʻi ka mea i kapa ʻia ʻo vulgar sociologim.

No S. m., ʻo ka manaʻo o Asafiev o ka "intonation dictionary of the era" ma ke ʻano he "mea huna" o ka kaulana a me nā hui i loaʻa i ka mea nui. viability o ka hana, a me ke kuhiakau o "intonation crises", waiho i mua i loko o kāna puke. “Ke ʻano mele ma ke ʻano he kaʻina hana. Buke ʻelua. "Intonation" (1947). ʻO ka nīnau e pili ana i ka pilina ma waena o ka haku mele a me ka "genre fund" o ke au i kūkulu ʻia i nā makahiki 30. AA Alshvang. Ua hōʻike ʻo ia i kahi manaʻo maikaʻi e pili ana i ka "generalization through the genre", i hoʻomohala hou ʻia ma kāna monograph ma PI Tchaikovsky (1959). ʻO ka nīnau o "genre" ma ke ʻano he mele a me ka sociological. Ua hoʻomohala ʻia ka māhele e SS Skrebkov (ʻatikala "The Problem of the Musical Genre and Realism", 1952).

E like me ke kūʻokoʻa. nā ʻepekema ʻepekema o S. m. mai ka makahiki 60 mai. ua hoʻomaka e hoʻomohala ʻia i nā hana a AN Sohor. Ma kāna mau ʻatikala he nui a ma ka puke. "Sociology and musical culture" (1975) wehewehe i ke kumuhana o keia manawa. ʻO nā mele mele Marxist, e wehewehe ana i kāna mau hana, ka hoʻolālā, a me nā ʻano hana, wehewehe i ka ʻōnaehana o nā hana kaiaulu o nā mele, hōʻoia i ke ʻano typology o ka lehulehu mele hou. Ma ka manaʻo o Sohor, he nui o nā hui āpau a me nā hui honua e pili ana i nā pilikia o S. m. Ua hōʻike ka hui o nā muses i ka hana nui ma ke kahua o S. m. sociology Moscow. nā keʻena o ka CK RSFSR, e aʻo ana i nā mele. nā meaʻono o ka'ōpio o Moscow (GL Golovinsky, EE Alekseev). Ma ka puke. "Music and the Listener" na VS Tsukerman (1972) hōʻuluʻulu i ka ʻikepili mai nā haʻawina kikoʻī o ke mele. ke ola o nā Urals, ua ho'āʻo e wehewehe i nā manaʻo like me muses. moʻomeheu o ke kaiāulu, mele. ka pono o ka lehulehu. Ke hoʻomohala ʻia nei nā nīnau e pili ana i nā hana kaiapili o ke mele a me kāna mau loli i nā mele hou. nā kūlana, typology o nā hui haumāna, ka hoʻokaʻawale ʻana a me ka hoʻonaʻauao kaiaulu. ke kuleana o nā mele i hoʻouna ʻia ma ka lekiō a me ke kīwī (GL Golovinsky, EE Alekseev, Yu. V. Malyshev, AL Klotin, AA Zolotov, G. Sh. Ordzhonikidze, LI Levin ). Nā pilikia mele sociological. Ua noʻonoʻo ʻia ka moʻolelo kuʻuna i nā hana a II Zemtsovsky, VL Goshovsky a me nā mea ʻē aʻe. a socio-psychological. E. ʻAe. Hana ʻo Burliva, EV Nazaykinsky a me nā mea ʻē aʻe i nā pilikia o ka ʻike mele. ʻO ka hana i loko o ka ʻōnaehana media media o ka hoʻolaha mele e kūkākūkā ʻia ma nā ʻatikala a LA Barenboim, GM Kogan, NP Korykhalova, Yu. V. Kapustin a me na mea e ae. kahiko a me nā pueo. ʻO ka musicology ka moʻomeheu o ke aʻo ʻana i nā ʻano mele e pili ana i ko lākou kumu koʻikoʻi a me nā kūlana o ka hana. Hoʻoholo ʻia kēia mau pilikia ma ke ʻano o ka wā hou, a me ka mōʻaukala. Ma waena o nā hana o kēia ʻano, kū i waho nā hana a AN Sohor, MG Aranovsky, LA Mazel, VA Tsukkerman.

ʻO nā hoʻokō waiwai ma ke kahua o S. m. ua hoʻokō ʻia e nā ʻepekema o nā socialist ʻē aʻe. ʻāina. Ua hoʻomohala ʻo E. Pavlov (Bulgaria), K. Niemann (GDR), a me nā mea ʻē aʻe i ke ʻano o ke aʻo ʻana i ka lehulehu a me kona pilina me nā ʻano kuʻuna a me nā mea hou o ka hoʻolaha mele. Hoʻolaʻa nā hana a I. Vitania (Hungary) i ka mele. ke ola o ka'ōpiopio, J. Urbansky (Poland) - i nā pilikia o ke mele ma ka lekiō a me ke kīwī. Ma Romania (K. Brailoiu a me kāna kula) ua hoʻomohala ʻia nā ʻano hana sociological. haʻawina mele. moʻolelo kuʻuna. Ma waena o nā hana theoretical - "Introduction to musical sociology" na I. Supicic (Yugoslavia, 1964), e uhi ana i kahi ākea o nā pilikia o kēia ʻepekema, me kāna mau kikoʻī, methodology, correlation me nā kuʻuna. musicology. Ma lalo o ka hoʻoponopono o Supicic, ua paʻi ʻia kahi makasina mai 1970. "International Review of the Aesthetics and Sociology of Music", Zagreb. ʻO kekahi mau pilikia nui o S. m. ʻepekema L. Mokri, I. Kresanek, I. Fukach, M. Cerny. Hāʻawi ʻo Z. Lissa (Polani) i nā ala. hāʻawi i ka hoʻomohala ʻana i nā pilikia e like me ka hoʻoponopono kaiapili a me ka mōʻaukala. ʻokoʻa mele. ka manaʻo, ka lehulehu. ka loiloi o nā mele, nā mele a me nā moʻomeheu. Ke aʻo nei ʻo J. Uyfalushshi lāua ʻo J. Maroti (Hungary) i ke ʻano pilikanaka o ka poʻe hoʻolohe.

E hoʻomaopopo ': ʻO Marx K. a me F. Engels, On Art, vol. 1-2, M., 1976; ʻO Lenin V. I., On Literature and Art. Sat., M., 1976; ʻO Plekhanov G. V., Aesthetics and sociology of art, vol. 1-2, M., 1978; ʻO Yavorsky V., ke ʻano o ka ʻōlelo mele, ʻāpana. 1-3, M., 1908; Lunacharsky A. V., In the world of music, M., 1923, add. and expanded ed., 1958, 1971; kāna, Nā nīnau o ka sociology of music, M., 1927; ʻO Asafiev B. (Glebov I.), Ma nā hana koke o ka sociology of music. (Foreword), ma ka puke: Moser G., Music of the medieval city, trans. mai Kelemania., L., 1927; kona, Puka Mele ma ke ano he Kaina, Vol. 1, M., 1930, puke 2, Intonation, M., 1947, L., 1971 (vol. 1-2); nona iho, mele Soviet a me ka moʻomeheu mele. (Ka ʻike i ka unuhi ʻana i nā kumu kumu), Koho ʻia. hana, ie 5, Moscow, 1957; kāna, Nā ʻatikala i koho ʻia ma ka Musical Enlightenment and Education, L., 1965, 1973; Gruber R., Mai ke kahua o ke aʻo ʻana i ka moʻomeheu mele o ko mākou manawa, ma ka puke: Musicology, L., 1928; nona iho, Pehea ka hoolohe ana o ka poe hana i ke mele, Music and Revolution, 1928, No. 12; Belyaeva-Ekzemplyarskaya S., Ke aʻoʻana i ka noʻonoʻo o ka mea hoʻolohe mele nui hou, "Music Education", 1929, No 3-4; Alshwang A., Nā pilikia o ka Genre Realism, "Soviet Art", 1938, No 8, Izbr. op., vol. 1, M., 1964; Barnett, J., Sociology of Art, ma: Sociology Today. Nā pilikia a me nā manaʻo, M., 1965; Sohor A., ​​​​E hoʻomohala i ka ʻepekema sociological, "SM", 1967, No 10; ʻO kāna, Social functions of art and the educational role of music, in the book: Music in a socialist society, (vol. 1), L., 1969; kāna, Ma nā hana o ke aʻo ʻana i ka ʻike mele, ma ka Sat: Artistic perception, vol. 1, L., 1971; nona iho, On Mass Music, in Sat: Questions of Theory and Aesthetics of Music, vol. 13, L., 1974; kāna, Hoʻomohala ʻana i ka sociology mele i ka USSR, ma ka puke: Socialist musical culture, M., 1974; kāna, Sociology and musical culture, M., 1975; kāna, Ka mea haku mele a me ka lehulehu i loko o ka hui kaiaulu, ma Sat: Music in a socialist society, vol. 2, L., 1975; kāna, Nā nīnau o ka Sociology and Aesthetics of Music, Sat., no. 1, L., 1980; ʻO Novozhilova L. I., Sociology of Art. (Mai ka moʻolelo o Soviet aesthetics o nā makahiki 20), L., 1968; Wahemetsa A. L., Plotnikov S. N., Kanaka a me ke akamai. (Problems of Concrete Sociological Research of Art), M., 1968; Kapustin Yu., Media lehulehu o ka hoolaha mele a me kekahi mau pilikia o ka hana hou, ma: Nīnau o ke kumumanao a me ka nani o ke mele, vol. 9, L., 1969; kāna, Mea Mele a lehulehu, L., 1976; nona iho, Ma ka wehewehe ana o ka manao o "ka lehulehu mele", ma ka Sat: pilikia Methodological o ka mōʻaukala hana hou, vol. 2, L., 1978; kona, Kekahi mau pilikia socio-psychological o ka lehulehu mele, ma Sat: Sociological studies of theatrical life, M., 1978; Kogan G., Mālamalama a me nā aka o kahi hoʻopaʻa leo, "SM", 1969, No 5; Perov Yu. V., He aha ka sociology of art?, L., 1970; kona iho, Artistic ola ma ke ano he mea o ka sociology o ke akamai, ma: Problems of the Marxist-Leninist theory of culture, L., 1975; Kostyuk A., Culture of musical perception, in: Artistic perception, vol. 1, L., 1971; Nazaykinsky E., On the psychology of musical perception, M., 1972; ʻO Zuckerman W. S., Mele a me ka mea hoʻolohe, M., 1972; Zhitomirsky D., Mele no na miliona, ma: Modern Western Art, Moscow, 1972; ʻO Mikhailov Al., ʻO ka manaʻo o kahi hana hana na Theodor V. Adorno, ma: On Contemporary Bourgeois Aesthetics, vol. 3, M., 1972; kāna, The Musical Sociology of Adorno and after Adorno, in Sat. ʻO ka hoʻohewa ʻana i ka sociology bourgeois o kēia manawa, M., 1978; Korykhalova N., Hoʻopaʻa leo a me nā pilikia o ka hana mele, ma Sat. Hana Mele, vol. 8, M., 1973; Davydov Yu. M., ʻO ka manaʻo o ka noʻonoʻo i ka sociology o nā mele e Theodor Adorno, ma Sat. The Crisis of Bourgeois Culture and Music, vol. 3, Moscow, 1976; Pankevich G., nā hiʻohiʻona Socio-typological o ka ʻike mele, ma Sat. Aesthetic Essays, vol. 3, Moscow, 1973; ʻO Alekseev E., Volokhov V., Golovinsky G., Zarakovsky G., Ma ke ala o ka noiʻi ʻana i nā ʻono mele, "SM", 1973, No 1; ʻO ka Hema H. A., ʻO kekahi mau pilikia o ke ʻano pilikanaka o ka waiwai noʻeau, ma Sat. Music in a Socialist Society, vol. 2, L., 1975; Burlina E. ʻAe., Ma ka manaʻo o "ka hoihoi mele", ibid., Kolesov M. S., Folklore and socialist culture (Experience of a sociological approach), ibid., Konev V. A., Noho kaiapili o ke akamai, Saratov, 1975; Medushevsky V., Ma ke kumumanaʻo o ka hana kamaʻilio, "SM", 1975, No 1; kāna, He aha ke ʻano ʻepekema e pono ai no ka moʻomeheu mele, ibid., 1977, No. 12; ʻO Gaidenko G. G., ʻO ka manaʻo o ka noʻonoʻo i ka sociology o ke mele M. Bebepa, ma sb. The Crisis of Bourgeois Culture and Music, vol. 3, Moscow, 1976; Sushchenko M., ʻO kekahi mau pilikia o ka noiʻi sociological o nā mele kaulana ma USA, ma Sat. ʻO ka hoʻohewa ʻana i ka sociology bourgeois o kēia manawa, M., 1978; Nā nīnau o ka sociology of art, sb., M., 1979; Nā nīnau o ka sociology of art, Sat., L., 1980; Weber M., Die rationalen und soziologischen Grundlagen der Musik, Münch., 1921; ʻO Adorno Th W., He mea hoʻopaʻapaʻa pili i ke mele Radio, Kenyon Review, 1945, No 7; nona iho, Dissonanzen Musik in der verwaltenen Welt, Göttingen, 1956; nona iho, Einleitung m die Musiksoziologie, (Frankfurt a M. ), 1962; его жe, Nā moʻolelo Sociological no ke ola mele Kelemānia, "Deutscher Musik-Referate", 1967, No 5; Blaukopf K., Sociology of Music, St. Gallen, 1950; eго жe, Ke kumuhana o ka musico-sociological research, «Music and Education», 1972, No. 2; Воrris S., Ma ke kumu o ka mele Sociological music analysis, "The musical life", 1950, No. 3; mueller j H., Ka hookani himeni Amerika. He moʻolelo pilikanaka o ka ʻono mele, Bloomington, 1951; Silbermann A., La musique, ka lekiō a me ka loiloi, R., 1954; его же, He aha ka mea e ola ai ke mele Nā loina o ka sociology mele, Regensburg, (1957); его же, The Poles of Music Sociology, «Kцlner Journal for Sociology and Social Psychology», 1963, No 3; его же, Theoretical Bases of Music Sociology, "Music and Education", 1972, No 2; ʻO Farnswоrth R. R., The Social Psychology of Music, N. Y., 1958; Honigsheim R., Sociology of Music, в кн. Handbook of Social Sciences, 1960; Engel H., Mele a me ka Lahui. Nā papa kūkulu hale no ka sociology of music, B., (1960); Kresanek T., Sociбlna funkcia hudby, Bratislava, 1961; Lissa Z., Ma ka loli o ka mōʻaukala o ka apperception mele, в сб. Festschrift Heinrich Besseler, Lpz., 1961; Mоkrэ L., Otazka hudebnej sociуlogie, «Hudebnn veda», 1962, No 3-4; Mayer G., Ma ka nīnau mele-sociological, "Contributions to Musicology", 1963, No. 4; ʻO Wiora W., ka haku mele a me nā hoa hou, Kassel, 1964; Suricic J., Elementi sociologije muzike, Zagreb, 1964; его же, Mele me ka lehulehu a me ka ole, «The world of music», 1968, No l; Lesure F., Mele a me ka noʻeau i loko o ka nohona, University Park (Penns.), 1968; Kneif T., Sociology of Music, Cologne, 1971; Dahlhaus C., ʻO ka hana mele o ke kiʻi ma ke ʻano he kumuhana o ka sociology, "International review of the aesthetics and sociology of music", 1974, v.

AH Coxop, Yu. V. Kapustin

Waiho i ka Reply